Legenda kaže: U zaplanjskom kraju, na obroncima planina, neka žena, Grkinja, čuvala je stoku i tu se udala. Otuda je i selo dobilo ime po njoj.

„Ono najverodostojnije, što su nam preci preneli, je da su to bili nomadi iz Grčke koji su čuvali stoku na našim prostorima. I da je tu neka žena imala četiri lepe ćerke Grkinje, koja je čuvala tu stoku. Po toj legendi je i selo dobilo ime, zato što su to sticajem okolnosti bili to grčki nomadi, pa lepe devojke, i to nam je neka najverodostojnija priča o tome“, priča predsednik Mesne zajednice Grkinja Zoran Stojanović.

I stručna javnost se bavila neobičnim imenom ovog sela u Opštini Gadžin Han.

Prema istraživanju prof. dr Suzane Marković  Krstić, sa Filozofskog fakulteta Univerziteta u Nišu – „Meštani ne znaju kako je mlada Grkinja dospela na ove prostore, ali pretpostavljaju da je to rezultat brojnih migratornih kretanja“.

Grkinja nekada i danas

U knjizi „Zaplanje“ dr Dragoljuba Simonovića, navodi se da je selo Grkinja 1878. godine, neposredno po oslobođenju od Turaka, imalo 58 kuća i 775 stanovnika, a 9,9 članova prosečno po kući.

Prema podacima predstavnika sela iz 2017. godine, u Grkinji danas živi oko 470 ljudi. Devedesetih godina selo je imalo oko 1.200 stanovnika.

Selo Grkinja, Foto – Megafon

Nekada poznat stočarski kraj, danas se okreće vinogradarstvu i drugim granama poljoprivrede.

„Uglavnom je stočarski kraj i voćarski, jer je ovo planinski predeo ovde. Poljoprivreda se radi sada pretežno, zadnjih godina je zastupljeno i lekovito bilje koje se rasprostranjuje. Neka zadruga je formirana u tom delu na nivou Zaplanja, pa smo se i mi tu udenuli“, objašnjava Zoran Stojanović.

Dobrodošli, slučajni prolaznici

Porodica Ranđelović je u Grkinji napravila svoj raj. Kažu da je svako ko svrati u selo dobrodošao.

„Priroda je fantastična. Ja još malo, pošto je pala prva kiša, počinjem da berem pečurke. Tu ima vrganji koji su fantastični. Imam svekrvu koja ima 82 godine i bila je prvoklasni berač pečuraka. Ona mi je pokazala gde ima, šta ima. Ja volim kuhinju, volim sve te starine, i sada, pošto sam u penziji već dve godine, hoću sve ovo da oplemenim. Ne mora neko sa strane da mi dolazi u goste, ali svi ovako, slučajni prolaznici, kao vi što ste naleteli, da uživaju ovde“, ugostila nas je Jelika Ranđelović.

Dom kulture ne radi, ali u Grkinji se obeležavju praznici tako što meštani iznose proizvode domaće radinosti uz koje se slavi. Bogojavljanje i Uskrs su dani koji ujedine celo selo.

Novinar: Jovana Đorđević
Kamera, montaža: Sonja Urošević
Muzika: Morning Mandolin – Chris Haugen

 

*Projekat “Od Pretrkovca do Grkinje – neobična sela Nišavskog okruga” realizuje se uz finansijsku podršku Fonda za jug Srbije.