Zeleni otpad i mulj mogu biti resursi ako se njime pravilno upravlja. To je jedan od zaključaka treće radionice „Cirkularna ekonomija-nordijska iskustva“. Događaj je održan u Naučno-tehnološkom parku Niš. Projekat sprovode ambasade Danske, Finske, Norveške i Švedske. Namera je da se podigne svest lokalnih partnera o važnosti cirkularne ekonomije. Ideja je da se kroz prenošenje nordijskih iskustava podrži Srbija.

NTP
Foto – Dobrica Mitrović

„Namera je da diskutujemo o tome kako je važno povezati i integrisati investicije u razvoju jednog grada – upravljanje otpadom i otpadnim vodama. Na principima cirkularne ekonomije posluju kompanije koje su osnovane u Nišu. Kao što je Flamma System“, kaže Karin MekDonald, direktorka Razvojne saradnje Švedske ambasade u Srbiji.

Karin MekDonald
Foto – Dobrica Mitrović

Prečišćavanje otpadnih voda

Švedska ima dugogodišnju saradnju sa Nišom u pripremi projekta za postrojenje za prečišćavanje voda. To će sprečavati ispuštanje 30 miliona tona otpadnih voda u Nišavu svake godine. Kroz tretman mulja proizvedeni biogas moći će da se koristi za proizvodnju električne i toplotne energije.

“Na dobrom smo putu da pređemo sa linearne na cirkularnu ekonomiju. Da polako, ali sigurno, promenimo svest građana o životnoj sredini, kaže gradonačelnica Niša, Dragana Sotirovski. Dodaje da je Niš na korak do raspisivanja međunarodnog tendera za izgradnju fabrike za prečišćavanje otpadnih voda.

Dragana Sotirovski
Foto – Dobrica Mitrović

Ambasadorka Danske u Srbiji Nj. E. Suzane Šajn rekla je da smo do sada živeli u linearnoj ekonomiji.

“Stvari smo koristili, bacali i kupovali nove. Vodu koristili i ispuštali prljavu vodu. Cirkularna ekonomija nije nešto ekskluzivno samo za jednu grupu. To je nešto što je važno za svakog od nas. Za opštine, gradove, region i vlade“, rekla je ambasadorka Šajn.

Otpad kao resurs

Nordijske zemlje imaju dugogodišnje iskustvo u inovativnim rešenjima. To se ogleda u ulaganjima za razvoj pametnih gradova. Otpad postaje resurs. A voda, otpad i energija rešavaju se kroz integrisani način.

„Važno nam je da uzmemo primere dobre prakse koje postoje u Evropi. Značajno je što imamo podršku nordijskih zemalja. Što su oni prepoznali da je u Srbiji momenat da se o tome priča”, kaže Sandra Dokić, pomoćnica ministra zaštite životne sredine.

Konferencije su održane u Novom Sadu, Kragujevcu i Nišu. Projekat „Cirkularna ekonomija – nordijska iskustva“ ima završnu konferenciju u Privrednoj komori u Beogradu. Partner na projektu je i Grad Niš.

NTP
Foto – Dobrica Mitrović