U Srbiji se godišnje baci oko 247.000 tona hrane, što je, na dnevnom nivou, čak 676 tona. Svaki građanin Srbije, bez obzira na svoje godine, godišnje baci 35 kilograma hrane, pokazuje istraživanje koje je sproveo Centar za unapređenje životne sredine Srbije. Najviše se baca hleb (10,18 kg), zatim meso (7,18 kg) i mleko (6,74 kg), a najmanje voće (5,7 kg) i povrće (5,33 kg).

Zašto se baca hrana?

Hrana se baca iz mnogo razloga, a najčešće zato što nam se pokvari (67%). Drugi razlog je što članovi domaćinstva ne žele da jedu staru hranu (17%). Neki je bacaju i zato što misle da nije bezbedna (11%). Pojedinca bačena hrana na godišnjem nivou iskošta 10.000 dinara, pokazuje istraživanje.

Da li vam se ove brojke čine velikim? Ja smatram da su neprihvatljivo velike. Mnogo ljudi nema sredstava za osnovnu ishranu, a količina bačene hrane prevazilazi sve racionalne mere. Verovatno ljudi ni ne razmišljaju o količini hrane koju bace – meni prvoj ne bi pao ovako veliki broj na pamet. Međutim, sada imamo i crno na belo, što bi trebalo da nam podigne svest o tome koliki je ovaj problem zapravo. Žalimo se na male novčane prihode, a  dokaz da ih sami još više umanjujemo je ovde.

Kako smanjiti količinu bačene hrane

Srbi godišnje bace oko 247 hiljada tona hrane - najviše se baca hleb

Foto – Nenad Ilić

Jedan od načina na koji možete smanjiti bacanje hrane jeste kupovina samo onoga što vam je potrebno i kupovina manje količine hrane. Ono što kupite na početku meseca, osim ako nije zamrznuto, neće izdržati do kraja meseca. Zato je bolje kupovati hranu u manjim količinama, nema razloga za gomilanje.

Već kupljenu hranu ćete najbolje sačuvati u zamrzivaču, a možete je i pogrejati kako bi joj vratili bolji ukus. Piletina u zamrzivaču može da stoji do sedam meseci, dok riba ima jako kratak rok trajanja, te je u ledu ne treba držati duže od dva meseca. Većinu voća treba držati u frižideru, kažu nutricionisti. Jedino voće koje možete bez problema držati na sobnoj temperaturi jesu banane. Kada voće počne da truli, umesto da ga bacite, odvojte deo koji je istrulio i od ostatka napravite kompot. Jabuke i kruške ne treba mešati sa drugim voćem, jer se brže kvare od ostalih vrsta.

Možete zamrznuti i već spremljena jela, ili ostatke neke vrste mesa, voća ili povrća, pa ih posle upotrebiti za spremanje nečeg novog. Izrendajte jabuku i zamrznite je tako – dobićete dodatak za neki slatkiš ili druge specijalitete.

Međutim, uvek možete i donirati hranu gladnima, što je ujedno jedan veoma humani gest. Ako znate za nekog kome je hrana luksuz, nemojte da je bacite, nekome je sigurno potrebna. Naravno, vodite računa o roku upotrebe i kavlitetu hrane koju donirate. Ako vi ne biste jeli nešto trulo ili prokislo, nemojte tako nešto davati ni drugima.

Kao što vidite, uvek postoji način da se izbegne nepotrebno bacanje hrane. Iskoristite njen maksimum. Ovo će koristiti i vašem džepu, podstaći će vas da činite dobra dela, a ujedno ćete učestvovati u zaštiti naše životne sredine. Možete i vi da podelite sa nama svoje recepte za očuvanje okoline!

Rešenje?

Šteta od bacanja hrane ima više. Kao što sam već rekla, sigurno u vašoj blizini postoji neko ko je gladan. A osim toga, prilikom truljenja, hrana ispušta metan – jedan od najopasnijih gasova sa efektom staklene bašte. Jedno od rešenja za ovaj problem ima Južna Koreja. Tamo su prvo 2005. godine zabranili bacanje hrane na deponije. A 2013. su uveli obavezno recikliranje hrane i upotrebu biorazgradivih kesa. Osim toga, imaju posebne automatkse kante za smeće koje mere težinu hrane koju ste baciji i na osnovu toga vam naplaćuju neku vrstu takse. Taj novac kasnije se koristi za zbrinjavanje otpada.


rođendan vreme petra naumovićPETRA NAUMOVIĆ

Student na Filozofskom fakultetu u Nišu na katedri za Komunicaranje i odnose s javnošću. Rođena 19.10.1999. Pisanje joj je jedna od najvećih strasti pored muzike i glume. Trenutno se bavi volonterski novinarstvom, ali je najzainteresovanija za sferu istraživačkog novinarstva.