Na vikendici porodice Pejić od prošle godine solarnu energiju prikupljaju dva panela. Dok ih nisu ugradili, nisu imali struju na porodičnoj vikendici. A sada su im ova dva panela dovoljna za svetlo, mali šporet i frižider, za punjenje svih električnih uređaja poput telefona i laptopova. Na ovaj korak su se odlučili, osim očiglednog, ekološkog uticaja, i zato što bi struju i održavanje Elektrodistribuciji morali da plaćaju cele godine. A ovako je koriste samo kada im je potrebna. I osim inicijalne investicije – ne košta ih ništa.

„Više nemaš šta da ulažeš, osim ako hoćeš da dodaješ još panela. Onog trenutka kad staviš panele tebi se to isplati, jer koristiš tu energiju koja je neiscrpna i više ništa ne plaćaš. Ne plaćaš nikome struju, ne plaćaš ništa. Jednostavno nemaš više nikakve izdatke. Jedina obaveza je da, ako baš padne sneg, očistimo panele i to je to“, kaže za Megafon Jelena Đukić Pejić.

solarni sistemi
Foto – Privatna arhiva

„U baterijama se skladišti struja. To su dva panela i dve baterije jačine dva kilovata i to je u suštini sve što nama treba na vikendici. Ma koliko da smo tamo, zimi ili leti. Imamo konvertor koji se uključuje i isključuje po potrebi. Kada smo tamo, mi ga uključimo, kad nismo, isključimo i on praktično tada više ne skladišti struju“, dodaje Jelena.

solarni sistemi
Foto – Privatna arhiva

Kako je u drugim zemljama?

Kao jedan od najvažnijih delova energetske tranzicije, koja je u Portugaliji prilično poodmakla, tamo navode upravo to što su sada porodice i kompanije aktivni učesnici u energetskom sektoru. Više nisu samo potrošači struje.

„Jedna od najvećih promena, verujemo, je aktivnija uloga građana i kompanija – proizvodnja, skladištenje i razmena njihove električne energije. To je naznačajnija promena. Promenili smo zakon 2019. godine kako bi predvideli prenošenje nekih direktiva koje promovišu ovo, jer vidimo ogroman razvoj dinamičnijeg učešća. Porodice proizvode svoju energiju, dele svoju energiju, skladište svoju energiju, kao i kompanije. Ovo je uvek bilo važno, jer predstavlja demokratizaciju u energetskom svetu. Ali u trenutnom kontekstu veoma visokih cena, još je i važnije“, objašnjava za Megafon zamenik ministra za životnu sredinu i klimatske akcije i državni sekretar za energetiku Žoao Galamba.

energetska tranzicija
Žoao Galamba – Foto – Sonja Urošević

U Portugaliji ljudi sve više sami investiraju u sopstvenu struju, jer solarna energija je jeftina, a alternativa – kupovina struje sa mreže je trenutno veoma skupa, tako da je podsticaj veliki.

„Pre svega, olakšice u dobijanju dozvola – pojednostavili smo dobijanje dozvola za manje projekte u Portugaliji, za neke nije ni potrebna dozvola, dovoljno je samo obavestiti da to radite sami. Tako da, ako želite da investirate, to možete da uradite lako, da instalirate lako i lako dobijete dozvole. Olakšice su ključ. Takođe je važno osigurati da finansijske institucije, kao što su banke, koje tradicionalno daju kredite za automobile, televizore, u svoj portfolio uključe i kredite povezane sa energetskom tranzicijom. Nema razloga da možete da tražite kredit za kuću, a da bude teško da dobijete kredit da instalirate solarne panele ili bilo koji uređaj koji vam omogućava da, kao prvo, doprinesete energetskoj tranziciji, a kao drugo, ostvarite uštedu prilikom potrošnje energije“, kaže zamenik portugalskog ministra.

Ušteda zagarantovana

RD Solar sistem doo iz Kragujevca bavi se projektovanjem i ugradnjom sistema za obnovljive izvore energije. Predstavnik preduzeća Radisav Dinić naglašava da je njihova oprema sa Euro 1 sertifikatom.

Ugradnja 5 kilovata košta od 6.000 do 6.500 evra. To se otprilike u praksi otplati za nekih pet do sedam godina, kažu u RD sistemu. Posle toga je ta struja gratis. Što se tiče same količine, ako panel zauzima oko dva kvadratna metra, za tih pet kilovata, potrebno je 14 panela. To otprilike znači da vam je za tih pet kilovata potrebno do 30 kvadrata.

Inženjer Darko Andrić iz RD Solar Sistem objašnjava da je ugradnjom solarnog sistema ušteda zagarantovana, bilo da je na vikendici ili u kući u kojoj živite.

„Ušteda vam je generalno sigurna. Samo zavisi koja vam je potrošnja. I vrlo je bitno kad ugrađujete te sisteme – da nikad ne ugradite više nego što vam treba. Bolje da ugradite manje nego što vam treba, pa onda naknadno da vam se nadograđuje, nego da ugradite više“, objašnjava Darko.

Kada ste povezani i na mrežu Elektrodistribucije, važno je da se ne napravi prevelik sistem u odnosu na vaše potrebe, jer je trenutna Uredba definisala da vam neće biti plaćen višak struje, odnosno ono što proizvedete, a ne potrošite, objašnjava Darko. Ali ćete moći sami da ga iskoristite kasnije.

„Uredba od avgusta meseca je definisala da to trenutno ne postoji, višak oni neće da plaćaju, ali zato će da vam računaju sve što više proizvedete da možete da trošite u toku kalendarske godine. Ona će najverovatnije biti od aprila do aprila, jer prvog aprila je planiran taj presek. Tako da možete na primer, zimi da trošite ono što ste leti napravili. Da vam praktično Elektrodistribucija glumi bateriju.“

Novi Zakon o korišćenju obnovljivih izvora energije

Kroz novi Zakon o korišćenju obnovljivih izvora energije prvi put je uveden princip kupca-proizvođača ili prozjumera. Zakon je stupio na snagu u aprilu 2021. godine.

„On je konkretno olakšao u tom pogledu što imate mogućnost da pravite struju i da gurate u mrežu deo koji ne potrošite, i samim tim nam je olakšano što nam ne trebaju dodatne baterije da biste štedeli struju za period kad nema sunca. Negativna strana vam je jedino – kad nestane struje, nemate ni vi“, kaže Darko.

A upravo Uredba o kriterijumima, uslovima i načinu obračuna potraživanja i obaveza između kupca-proizvođača i snabdevača, o kojoj Darko govori trebalo bi da omogući građanima da kroz pojednostavljenu proceduru završe ceo posao.

Prema Balkan Green Energy News, prvi korak je zahtev snabdevaču, za građane je to Elektroprivreda Srbije (EPS), da se promeni ugovor o snabdevanju odnosno da sada možete i da preuzimate i da isporučujete električnu energiju. Drugi korak je da se operatoru distributivnog sistema Elektrodistribuciji Srbije (EDS) dostavi originalna izjava izvođača radova sa potvrdom odgovornog izvođača radova da su uređaji, instalacije i merno mesto ispravni i izvedeni u skladu sa propisima i standardima. Treći korak je angažovanje firme koja će ugraditi solarne panele.

Prema izmenjenom Pravilniku Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture koji je stupio na snagu 10. septembra 2021. godine – za radove na postavljanju solarnih panela, kao jednostavnih objekata u smislu Zakona o planiranju i izgradnji nije potreban nikakav akt nadležnog organa. A za objekte čija je proizvodnja energije preko 50 kw će se ubrzati i pojeftiniti svi postupci.

Konkurs u Nišu

Zahvaljujući Zakonu o korišćenju obnovljivih izvora energije Javni poziv za sufinansiranje mera energetske sanacije stambenih zgrada, porodičnih kuća i stanova na teritoriji Grada Niša za 2021. godinu otvoren je do 21. oktobra. Ukoliko želite da, uz subvencije, na kućama i stanovima zamenite stolariju, uradite izolaciju ili postavite solarno grejanje, OVDE pogledajte neophodnu dokumentaciju i detalje javnog poziva. Prema Zakonu, Grad i Ministarstvo rudarstva i energetike subvencionisaće vam polovinu troškova.

Potpredsednica Vlade i ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović u junu je potpisala ugovore o dodeli sredstava za povećanje energetske efikasnosti sa 67 lokalnih samouprava, odnosno upravo za ovu namenu. Tada je rekla da je ovo prvi korak ka racionalnoj upotrebi energije, s obzirom na činjenicu da prosečno domaćinstvo u Srbiji troši 40 odsto više energije u odnosu na druge zemlje.

energetska tranzicija solarni sistemi paneli
Foto – Megafon