Na početku migrantske krize razmišljanje o torturi nikome nije bilo ni na kraj pameti, kaže Slobodan Savović iz Komesarijata za izbeglice i migracije, ali su kasnije uvideli da je nekima od migranata ipak potrebna podrška.

„Cilj nam je da ljudi pamte Srbiju po dobru, gde god da završe kasnije. Pomoć uvek možemo pružiti. Nikad nismo toliko siromašni da ne možemo da damo osmeh“, kaže Slobodan.

Centar za ljudska prava pruža konkretnu pomoć, jer daje besplatne pravne savete.

„Pored saveta, mi sakupljamo dokaze, nalazimo načine da se dokumentuje tortura i podnosimo krivičnu prijavu“, kaže Lidija Vučković i dodaje da će Centar za ljudska prava Niš zastupati deset osoba sa teritorije Srbije pred sudom.

„Pomaže se osobama sa kojima je nečovečno postupano. Na primer, ukoliko su pretučeni pri privođenu, u zatvoru ili pritvoru ili kada je, recimo, reč o prinudnoj hospitalizaciji“, dodaje Lidija. Ovakvu vrstu podrške Centar je započeo početkom ove godine i trajaće do kraja 2020.

Oni koji su doživeli torturu zaslužuju pravo na rehabilitaciju, tj. psihološku, psihijatrijsku, medicinsku i pravnu pomoć, za šta se bori Međunarodna mreža pomoći u saradnji sa Centrom za ljudska prava – Niš i Komesarijatom za izbeglice.

Foto – Katarina Mladenović

Kako kaže Bojana Trivunčić, iz Međunarodne mreže pomoći IAN, rehabilitacija je neophodna zato što osobe koje su izložene torturi imaju fizičke, mentalne, socijalne i pravne probleme. Takođe, rehabilitacije nema ukoliko nema kompenzacije, što ne mora nužno da znači – novac.

„Važno je priznanje da se tortura dogodila i izvinjenje“, naglašava Bojana i dodaje – „Ljudi koji su izloženi torturi su ljudi se nalaze u nekoj vrsti zatvorene ustanove poput zatvora, pirtvora, ali i psihijatrijskih ustanova. Takođe, to su osobe sa invaliditetom, osobe sa HIV-om, Romi i ostale diskriminisane grupe.“

Srbija tj. Jugoslavija je još 1987. potpisala konvenciju Ujedinjenih Nacija protiv torture i to je obavezuje da preduzme određene korake.

„Ne znači da problem torture imaju samo slabije razvijene zemlje. I razvijene zemlje Evropske Unije suočavaju se sa ovim problemom što se posebno pokazalo kod migrantske krize“, kaže Bojana.

Inače, 26. jun obeležava se kao Međunarodni dan podrške žrtvama torture, a ustanovljen je Konvencijom koju su donele Ujedinjene nacije.

Piše Katarina Mladenović