Pošto smo zatrpani postovima o digitalnom marketingu, ponudama u vezi sa edukacijama na tu temu, pitali smo ljude koji se upravo time bave da li nam je digitalni marketing stvarno neohodan danas da bismo opstali u poslu.

“Neophodan je za 99% biznisa”, kratko i jasno navodi Ivan Petrović iz Niša, suosnivač firme za Gaming Consulting i Digital Marketing “Mad Magik”. “Iz ugla nekog ko se bavi time, mislim da je digitalni marketing neophadan ukoliko želite da uvećate svoj biznis. Tu ne pričam o nekim malim porodičnim biznisima, u vidu jednog dragstora u nekom selu i sl. U svakom drugom smislu se podrazumeva.”

Foto – Ivan Petrović

Kada se kaže digitalni marketing, mnogi prvo pomisle na društvene mreže. Priča je ipak šira od toga.

“To nisu samo društvene mreže, ali su iste veoma bitne. Platforme i tipovi reklama koje ćemo koristiti u marketinške svrhe zavise od samog biznisa. Ad networks od kojih treba početi su, po mom mišljenu, Google Ads i Facebook. To ne isključuje testiranje ostalih kanala za reklamiranje, kao sto su TikTok, Instagram, Snapchat”, dodaje Ivan.

Društvene mreže kao što je Facebook čuvaju mnogo podataka samih korisnika. To omogućava njihovim algoritmima da lakše prilagode reklamu, pa svojom reklamom lakše dolazimo do pravog korisnika. Sa druge strane, Google možda ima manje podataka, ali nudi neke druge vrste kampanja, podsećaju stručnjaci.

digitalni marketing
Foto – Megafon

Analogni fanatici i digitalizacija

Otpor prema digitalizaciji najistaknutiji je kod starijih generacija. Međutim, potpuna digitalna nepismenost je veliki hendikep u svakodnevnom životu.

“Ja koji treba da izvadim pasoš, uradiću to online putem, doći u tačno vreme u policijsku upravu, predaću dokumenta i za nedelju dana pokupiću pasos. A onaj koji jednostavno ne ume da se snađe, svakako će biti protiv digitalizacije, jer će se osećati, ne znam da li je prava reč – diskriminisano”, objašnjava Ivan Petrović.  

Ljudi se plaše digitalizacije, ali stručnjaci preporučuju da se od nje uzme samo ono što je neophodno za svakodnevno funkcionisanje.

“Preporučio bih da uzimaju od digitalizacije samo ono što je u današnje vreme neophodno. Naprave jedan Google nalog, jedan mejl. Edukuju se o tome kako da rezervišu hotel, kako da kupe nešto preko interneta. Kako da prebace slike na drajv, kako da izguglaju ono što im treba. Mislim da je to sasvim dovoljno. Društvene mreže svakako nisu neophodne”, kaže Ivan.

Ekspanzija gejming industrije u Srbiji

Danas često možemo da čujemo da ukoliko nemamo znanje iz IT oblasti ne možemo da računamo na veću zaradu u Srbiji. Nije tajna da naši programeri odlično zarađuju, traženi su u svetu, a gejming industrija beleži neverovatne skokove. Prema rečima Ivana Petrovića, čija se firma takođe bavi gejmingom, objašnjenje IT fenomena je jednostavno.

Mi i dalje u Srbiji imamo talente kako u sportu, medicini, tako imamo i talentovane programere i dizajnere. E sad, zašto baš gejming industrija. Da bi neka firma u Nemačkoj proizvela igricu identičnu onoj koju neka firma prozivodi u Srbiji, oni bi morali svoje programere, dizjanere, marketare, analitičare da plate jedno četiri do pet puta više. I nemačka i srpska firma će svoj proizvod okačiti na neki Store (Google Play, App Store), a obe firme će zarađivati isto. Da li od reklama ili in-game kupovina. I Nemačka i Srbija svoj će prozivod plasirati World Wide. Tako da će im zarade biti iste. Zato mi pričamo o velikim ciframa koje za Nemce možda i nisu tako velike”, objašnjava Ivan.

“Mad Magik”, niška firma, između ostalog, bavi se i gejming konsaltingom. Sama reč Consulting ukazuje na to da se radi o savetnicima. U poslednjih par godina veliki broj gejming kompanija zapošljava strane ili domaće saradnike na pozicijama savetnika. Sam proces izrade jedne igre Megafonov sagovornik deli na nekoliko faza.

“Product pipeline (istraživanje tržista, trendova) pre produkcija soft launch (probno lansiranje), launch (igrica je dostupna world wide) i post produkcija (reklame za dovođenje igrača, sređivanje ekonomije). Mi u našoj firmi možemo da pomognemo klijentima u svakoj od ovih faza. Događa se da klijent ima napravljenu igricu, ali da ona ne donosi očekivanu zaradu. Mi ćemo uzeti taj proizvod, pročešljati ga od a do š i poslati sugestije i preporuke kako da od tog prozivoda zarade više novca”.

Strah od ukidanja privatnosti

Da li digitalizacija “svega” znači potpuno ukidanje privatnosti? Mnogi postavljaju ovo pitanje i upravo je ukidanje privatnosti jedan od razloga suprotstavljanja procesu koji se uveliko odvija. IT stručnjaci smatraju da nije moguće u potpunosti narušavati privatnost ljudi.

“Mnogo ljudi se dan danas se čudi kako je moguće da jednom guglaju “letovanje Grčka” i da im tokom leta svakog dana izlaze reklame za apartmane, hotele u Grčkoj. To se događa zahvaljujući Guglovim algoritmima koji rade na osnovu signala koje korisnik šalje. E sada, većina ljudi ne zna da u stvari mi i dalje imamo veliku kontrolu nad time koje ćemo signale slati. U nekim zemljama, npr. članicama EU, svaki sajt ili igra u obavezi su da obaveste korisnika koje podatke skuplja i da mu ponude opciju da izabere da li želi da se skupljaju podaci o njemu. To su neki “consents” privatnosti, kao sto su GDPR za EU ili CCPA za Kaliforniju. Takođe, svako od nas ima izbor šta će da podeli od svojih podataka na društvenim mrezama. Da li će uopšte da koristi drustvene mreže… Opet se vraćam na to da ljudi treba da od tog “digitalnog” uzmu samo ono sto im je neophodno za posao ili zabavu i da jednostavno budu obazrivi koje sajtove posećuju, kako kupuju onlajn i šta dele sa svetom”, upozorava Ivan.

Zbog čega je digitalno bolje od analognog?

Ukoliko se ovo pitanje odnosi pre svega na posao, za sagovornika Megofona odgovor  je u većem profitu.

“Ne možete ni da zamislite koliko se broj ljudi koji kupuju putem interneta povećao od perioda pre korone i posle korone. Uzmimo primer restorana. Oni su u vreme korone bili zatvoreni. Ali su koristeći digitalni marketing i dalje bili u kontaktu sa klijentima, da li putem društvenih mreža ili plaćenih reklama, i mogli su da rade dostavu. Digitalni marketing je danas takav da mi imamo izbor koju grupu ljudi ćemo targetirati našom reklamom. Za iste te pare, čak i veće, postavićemo bilbord negde u gradu. Taj billboard će videti oni koji su zainteresovani za vaš proizvod, ali velika većina biće oni koje to apsolutno ne zanima”, zaključuje Ivan Petrović i najavljuje igricu na čijem razvoju firma “Mad Magik” radi od 1. septembra, a izlazak prve verzije očekuje se već do kraja oktobra 2022. godine. 

interneta Šta sve treba da znaš o internet domenu?
Foto – Megafon